Unutar radikalnog digitalnog pokreta koji će smanjiti emisije i troškove širom starih energetskih mreža Istočne Europe
Projekcije UNECE-a pokazuju da bi hrabri digitalni koraci mogli smanjiti emisije za 70% i troškove energije za 80% u Istočnoj Europi do 2030. godine. Evo kako.
- $150 milijardi potrebno za modernizaciju regionalnih energetskih sustava do 2030. godine
- 70% moguće smanjenje emisije ugljika uz potpunu digitalnu integraciju
- 80% mogući pad troškova energije putem optimizacije sustava
- Više od 60% trenutne proizvodnje energije oslanja se na plin i ugljen
Val digitalne transformacije sprema se da zahvati Jugoistočnu i Istočnu Europu, Kavkaz i Srednju Aziju. Prema najnovijim istraživanjima UNECE-a, integracija naprednih tehnologija s obnovljivim izvorima mogla bi redefinirati energiju za milijune—ako lideri iskoriste pravu strategiju do 2030. godine.
Zastarjela infrastrukturna oprema iz sovjetskog doba, ovisnost o fosilnim gorivima i nedostatak kvalificiranih tehnoloških stručnjaka još uvijek koče zemlje poput Bjelorusije, Gruzije, Ukrajine i Sjeverne Makedonije. Ipak, povijesna prilika je na vidiku.
Pametne mreže, umjetna inteligencija, digitalni blizanci i virtualne elektrane preoblikuju globalnu energiju—do te mjere da bi mogli smanjiti regionalne emisije do 70% i istovremeno smanjiti troškove energije za 80% u optimiziranim sustavima. S instalacijama vjetra i sunca koje zaostaju, stručnjaci pozivaju na ubrzanu digitalizaciju i modernizaciju—prije nego što se zatvori prozor za ulaganje.
Zašto je digitalizacija ključna u energetskoj tranziciji?
Odgovor leži u fleksibilnosti i inteligenciji. Pametna digitalna rješenja omogućuju zemljama da upravljaju promjenjivim unosima iz obnovljivih izvora poput sunca i vjetra, dok istovremeno umanjuju otpad iz zastarjelih elektrana na ugljen i plin. Platforme vođene umjetnom inteligencijom mogu predvidjeti obrasce potrošnje, prilagoditi proizvodnju, pa čak i spriječiti kvarove na mreži u stvarnom vremenu.
Novi digitalni blizanci virtualno reproduciraju cijele energetske sustave, otkrivajući ranjivosti i simulirajući rješenja—bez gašenja sustava. Senzori Interneta stvari (IoT) neprekidno prate svaki metar mreže, označavajući kvarove prije nego što izazovu ispade ili opasne skokove u emisijama.
Što koči energetsku transformaciju 2025. godine?
Naslijeđena infrastruktura predstavlja ogroman problem. Većina energetske opreme u regiji datira više od 30 godina, što čini održavanje skupim i gubitke raširenim. Gruzija, na primjer, gubi 12% svoje električne energije jednostavno tijekom prijenosa. Termalne elektrane u Bjelorusiji iscrpljuju i proračune i atmosferu.
Energetska nesigurnost dodatno komplicira izazov: Moldavija još uvijek uvozi 70% svoje električne energije, uglavnom iz Rumunjske i Ukrajine. Bjelorusija se oslanja na ruski plin za polovicu svojih potreba. Financijske poteškoće usporavaju napredak—Albanija je djelomično financirala projekt solarnih i vjetroelektrana od 300 milijuna dolara, dok je Bjelorusija osigurala samo 5% potrebnih ulaganja u obnovljive izvore.
U međuvremenu, samo 70% radnika u energetskom sektoru u Gruziji ima formalnu obuku u obnovljivim izvorima, ostavljajući razliku u znanju dok sektor evoluira.
Kako zemlje mogu prevladati investicijske i vještinske praznine?
UNDP i UNECE naglašavaju potrebu za jačanjem podrške za istraživanje, profesionalnu obuku i prekograničnu suradnju. Strateško planiranje fokusirat će se na tri kritična stupa:
- Modifikacija na učinkovitost—korištenje digitalnih nadogradnji za optimizaciju stare infrastrukture
- Hibridni energetski modeli—kombiniranje plina i obnovljivog vodika za uravnoteženje mreža
- Integracija pametnih mreža—usvajanje uniformnih standarda i usklađivanje mreža preko granica
Hrabri infrastrukturni projekti, uključujući visokonaponske izravne strujne veze poput Transkaspijskog koridora, mogli bi potaknuti regionalnu trgovinu energijom i povezanost. No, financijske inovacije i javno-privatna partnerstva i dalje su hitno potrebna za otključavanje procjenjenih 150 milijardi dolara potrebnih.
A što je s zdravljem, klimom i jednakosti?
Ulozi idu puno dalje od ekonomije. Energetski sektor Bjelorusije samo ispušta 8 milijuna tona CO2 svake godine. Ovisnost Sjeverne Makedonije o ugljenu pokreće najgoru zagađenost zraka u Europi. Čista energija nije samo pitanje dekarbonizacije—radi se o zdravijim gradovima i poslovima otpornih na budućnost.
Čovjekom orijentirani pristup UNECE-a zahtijeva da digitalni napredak ne ostavi ljude iza sebe. Socijalne zaštite, programi unaprjeđenja vještina i etičko upravljanje moraju biti uključeni u svako ulaganje.
Kako napraviti iskorak: Provjera točaka akcijskog plana za 2025. godinu
Vlade, investitori i energetski lideri okupili su se virtualno i na licu mjesta u Minsku u svibnju 2025. godine kako bi postavili plan djelovanja. Njihove preporuke:
Poduzmite akciju odmah. Je li vaša zemlja ili tvrtka spremna za digitalnu energetsku revoluciju?
Provjera točaka transformacije energije:
- Auditorij dobi infrastrukture i gubitaka
- Pilotiranje digitalnih blizanaca i IoT za praćenje u stvarnom vremenu
- Osiguranje financiranja za obnovljive izvore i pilot projekte pametnih mreža
- Pokretanje ciljane obuke za unaprjeđenje radne snage u OE i AI
- Povećanje prekogranične suradnje i standardizacije
- Usmjeravanje politike na jednakost, održivost i klimu
Za više informacija, istražite rad UNECE-a na energetskoj učinkovitosti i zaronite u najnovije globalne energetske trendove putem Međunarodne agencije za energiju.
Put do čišće, jeftinije i pametnije energetske ere počinje sada—hoće li Istočna Europa prednjačiti u tom području?